ISTARSKA SABORNICA
ISTARSKA SABORNICA, nekada crkva i samostan svetog Franje s početka 14. stoljeća, još je jedan slojevit porečki spomenik koji je kroz povijest mijenjao gabarite i namjene.
Crkva i samostan nastali su na temljima crkve svetog Tome iz 5. stoljeća, o čemu svjedoči dio sačuvanih temelja zidova i mali ulomci podnih mozaika prezentirani u prizemlju Sabornice, ispod transparentnog stubišta koje vodi u svečanu dvoranu. Nije poznato kada je samostan napušten, a pisani dokumenti spominju da je crkva desakralizirana 1806. godine, za kratkotrajne Napoleonove vlasti. Kasnije ju je kupio markiz Francesco Polesini, koji ju je dao vodoravno pregraditi na prizemlje i kat. Godine 1861. dvorana na katu postala je vijećnica Pokrajinskog sabora. Prizemlje je pretvoreno u vinski podrum u koji su bile ugrađene bačve od staklene oplate, koje su do danas sačuvane.
U dvorani Istarske sabornice sačuvane su raskošne štukature i freske koje ukrašavaju strop dugačak 25 i širok 9 metara. Štukature su rad bolonjskog majstora Giuseppea Monteventia, a nastale su 1751. godine. Štukatorama su oblikovana tri medaljona na stropu, u kojima su freske – središnji je prikaz Bezgrešnog začeća najveći, a u bočnim medaljonima prikazane su Vizija svetog Ante Padovanskog i Stigmatizacija svetog Franje. Freske su djelo venecijanskog slikara Angela Venturinija i nastale su kad i štukature. Točna godina nastanka ukrasa poznata je jer je sačuvan dokument koji govori da je to donacija fra Francesca Michiela. Isto je franjevac 1727. godine dao načiniti mramorni oltar Svetog Križa za ovu crkvu, koji se danas nalazi u crkvi Gospe od Anđela.
Istarska sabornica sada je polivalentni prostor za seminare, svečana zasjedanja Županijske skupštine i likovne izložbe, među kojima i Porečki anale, najdugovječniju likovnu izložbu u Hrvatskoj. Nekadašnji vinski podrum nakon niza godina zapuštenosti ponovno je dostupan javnosti i u funkciji je manifestacija u Sabornici.
Dodaj u favorite
