Poreč - tisućljetni grad
Poluotok na kojem se danas nalazi starogradska jezgra Poreča bio je vjerojatno naseljen još u neolitu. Ilirski stanovnici Histri naselili su gradine u okolici današnjeg grada na poluotoku širine oko 200 metara i dužine 400 metara zahvaljujući prirodnoj zaštiti koja je uvjetovala izgradnju lučkog središta. Podaci grčkih povjesničara i geografa iz 6. i 4. stoljeća pr. Kr. govore o manjem ribarskom naselju s lučicom. Arheološki nalazi svjedoče o ljudskim obitavalištima u minula četiri stoljeća.
U 2. stoljeću prije naše ere uz ovu prirodnu luku izgrađeno je rimsko naselje koje se razvilo u vojnu utvrdu gradskih osobina. Pravilan geometrijski raster ulica, s okosnicama Cardom Maximusom i Decumanusom te središnjim Forumom, sačuvan je sve do danas. Status grada (municipija) Poreč je dobio prije Cezarove vladavine, a u prvoj polovici 1. stoljeća postao je Colonia Iulia Parentium.
Poreč je imao biskupa još od vremena progona kršćana u 3. stoljeću. Prvi porečki biskup Mavar bio je žrtvom jednog od progona rimskih vlasti, a nakon mučeničke smrti proglašen je svecem zaštitnikom grada. Od tada do danas Poreč je biskupija, a na mjestu gdje je biskup Mavar podnio svoje mučeništvo izgrađena je ranokršćanska katedrala u 4. stoljeću, proširena stotinu godina kasnije. U 6. stoljeću biskup Eufrazije na istom je mjestu dao sagraditi baziliku - danas biser graditeljske baštine grada, od 1998. godine pod zaštitom UNESCO-a. Početkom 7. stoljeća Slaveni naseljavaju Istru pa i porečki ager.
Do kraja Drugog svjetskog rata grad je bio pod vlašću različitih država i vladara - od Ostrogota preko Franaka, Akvilejskih patrijarha, Republike Venecije, Austrije, Napoleonove Ilirije i Kraljevine Italije, da bi 1943. godine, zajedno s ostatkom Istre bio pripojen Hrvatskoj u sastavu Jugoslavije koja 1990. godine postaje samostalna država. Poreč je već u 12. stoljeću imao gradsku samoupravu, a prvi statut grada potječe vjerojatno iz 1250. godine. Najduže je bio pod vlašću mletačkih duždeva, od 1267. do 1797. godine.
Padom Venecije dolazi pod Austriju, zatim 1805. godine Napoleonovim osvajanjima pod francusku upravu. Od 1815. do 1918. godine ponovo je pod austrijskom vlašću. Ugledu grada Poreča posebno je pridonijela činjenica da je u Austrougarskoj Monarhiji 1861. godine postao glavni grad Istre sa sjedištem regionalne vlasti - Istarskog sabora.
Dodaj u favorite
